Često postavljena pitanja i odgovori

Ustupanje potraživanja i kupoprodaja plasmana banke prema fizičkim licima iz ugovora o kreditu!

Ako ste fizičko lice prema odredbama Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga („Službene novine F BiH“ broj 31/14 ) i Zakona o bankama F BiH ( „Službene novine F BiH“ broj: 27/17) BANKA vaš dospjeli dug iz ugovora o kreditu može ustupiti/prodati SAMO DRUGOJ BANCI ILI FINANSIJSKOJ INSTITUCIJI KOJA JE POD NADZOROM AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH. Banka ne može ustupiti potraživanje iz ugovora o kreditu drugom pravnom licu koje nije pod nadzorom Agencije, a u slučaju kršenja pravila iz zakona, propisane su novčane kazne za ustupioca (banku). S tim u vezi, u praksi se više ne može dogoditi ustupanje potraživanja fizičkog lica-korisnika financijske usluge financijskoj organizaciji koja nema dozvolu za rad Agencije i nije pod njenim nadzorom, kao što je to bio slučaj prije donošenja predmetnih propisa.

Evidencije podataka i zaduženja u Centralnom registru kredita ( CRK )

Centralni registar kredita (CRK) predstavlja elektronsku zbirku podataka o kreditnim i drugim zaduženjima poslovnih subjekata i fizičkih osoba koji uspostavlja i vodi Centralna banka Bosne i Hercegovine. Cilj uspostavljanja CRK jeste da se kroz stvaranje jedinstvene baze podataka o kreditima i drugim zaduženjima potpomogne stabilnost financijskog sustava Bosne i Hercegovine. Učesnici (banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva i dr.) u CRK-a su odgovorni za tačnost i istovjetnost podataka o zaduženjima klijenta. PITANJE: Klasifikacija klijenta u CRK-a. Sve banke su dužne klasificirati klijente u odgovarajuću skupinu rizičnosti prema izmijenjenom regulatornom okviru Agencije za Bankarstvo FBiH. S tim u vezi, ukinuta je dosadašnja klasifikacija po kategorijama rizičnosti kreditnih zaduženja - A,B,C, D i E, a uvedena je klasifikacija po Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja (IFRS), a prema kojoj se klijenti klasificiraju u kategorije: Stage 1 (S1)- nizak nivo kreditnog rizika, Stage 2 (S2) - povećan nivo kreditnog rizika i Stage 3 (S3) - izloženosti u statusu neizmirenja obaveza. U CRK-u vidljiva klasifikacija od A-E odnosi se isključivo za izvještajne potrebe i direktno je naslonjena na klasifikaciju po spomenute tri kategorije rizika.

Otvaranje osnovnog računa

Banke, u okviru strandardne ponude, moraju izdvojiti osnovne usluge za fizička lica (osnovni račun) koji ima sve funkcionalnosti računa i koji je besplatan ili sa razumnom naknadom za korisnika. Banka je dužna uz prethodne provjere koje su utvrđene zakonskim propisima na zahtjev fizičkog lica otvoriti osnovni račun.

Drugi računi za plaćanje

Banka otvara tekući račun na osnovu ugovora sklopljenog s korisnikom kojim se detaljnije regulišu uslovi otvaranja i vođenja tog računa. Pri otvaranju računa Banka je dužna: utvrditi vaš identitet, provesti druge postupke u skladu s propisom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti te pribaviti sve podatke koje je za taj račun dužna voditi kroz evidencije u Registru računa fizičkih lica. Svaka promjena podataka fizičkog lica znači vašu obavezu da isto prijavite Banci u roku od 8. dana od izvršene promjene.

Prikupljanje i korištenje ličnih podata u svrhu otvaranja računa

O razlozima prikupljanja vaših ličnih podataka Banka je u obavezi informisati vas. Ako se od vas traže podaci izvan obima propisanog važećim propisom, potrebna je vaša saglasnost. Na vaše podatke koje Banka prikupi u okviru bilo kojega ugovornog odnosa s vama primjenjuju se propisi o zaštiti ličnih podatka i bankarskoj tajni.

 Osiguranje u svrhu otplate kreditnog zaduženja

Banke nude velik broj različitih bankarskih proizvoda i usluga i proizvoda, između ostalog i proizvode osiguranja. Pri podnošenju zahtjeva za kredit fizičkim licima se nude različite mogućnosti osiguranja otplate kredita koje najčešće pokriva rizik nemogućnosti vraćanja kredita zbog prestanka radnog odnosa zbog otkaza, smrti ili privremene odnosno trajne nesposobnosti za rad poput bolovanja ili invalidnosti. S tim u vezi treba imati na umu da svoja prava i obaveze ugovarate sa osiguravajućim društvom, a polica osiguranja je vezana uz osnovni proizvod - kredit, dok je banka isključivo posrednik u osiguranju. Agencija za bankarstvo FBiH nije nadležna za nadzor nad poslovanjem osiguravajućih društava, a sve prigovore na njihov rad može se uputiti ombudsmenu u osiguranju pri Agenciji za nadzor osiguranja.

Pravo na odustanak korisnika financijske usluge ( fizičko lice ) od ugovora zaključenog sa davateljom financijske usluge ( banka, mikrokreditna organizacija i lizing društvo )

Korisnik ima pravo odustati od zaključenog ugovora u roku od 14 dana od dana zaključenja ugovora bez navođenja razloga za odustanak, a o čemu je dužan pisano obavijestiti davatelja financijske usluge. Odustati od ugovora o kreditu/mikrokreditu koji je osiguran hipotekom, korisnik može samo u slučaju da nije počeo koristiti kredit/mikrokredit, ali u tom slučaju mora nadoknaditi banci/mikrokreditnoj organizaciji stvarne troškove koje su imale povodom zaključenja ugovora. Korisnik mora biti upoznat sa stvarnim troškovima prije zaključenja ugovora. Korisnik koji odustane od ugovora dužan je u roku od 30 dana od slanja obavještenja o odustanku vratiti glavnicu i kamatu iz osnovnog posla davatelju financijske usluge. Ukoliko korisnik odustaje od ugovora o lizingu s opcijom kupovine predmeta lizinga, dužan je odmah po slanju obavještenja vratiti predmet lizinga, a u roku od 30 dana od slanja obavještenja nadoknaditi pretrpljenu štetu ako je došlo do umanjenja vrijednosti predmeta lizinga i platiti ugovorenu kamatu.

Da li me Ombudsmen može osloboditi ugovorom preuzetih obaveza?

Ombudsmen, u vansudskom postupku, koji vodi po prigovoru ili zahtjevu, ne može klijenta/žiranta osloboditi zakonski utemeljenih obaveza iz ugovora zaključenog sa finansijskom institucijom.

Kako me Ombudsmen može zaštititi u odnosu na podneseni zahtjev/prigovor?

Ombudsmen na osnovu saznanja i prikupljenih informacija u postupku po podnesenom prigovoru ili zahtjevu i izjašnjenju finansijske institucije može da:
Predloži mirno rješenje spornog odnosa (medijaciju) između klijenta i finansijske institucije;
Preporuči finansijskoj instituciji da u cilju rješavanja spornog odnosa poduzme radnje ili otkloni nedostatke koji su prouzrokovali spor;
Savjetuje klijenta vezano za okončanje spora.

Da li se mogu obratiti Ombudsmenu ukoliko je predmet mog prigovora/zahtjeva već u postupku pred sudom ili nekim drugim nadležnim organom?

Postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom Vas ne sprečava niti ograničava da Vaša prava ostvarujete obraćanjem sa prigovorom ili zahtjevom Ombudsmenu.

Visina troškova i naknada koje finansijske institucije naplaćuju za svoje usluge

Imajući u vidu da je Ombudsmen zaprimio veliki broj upita građana u vezi sa troškovima i naknadama koje finansijske institucije naplaćuju za svoje usluge, informišemo korisnike usluga - građane da se naplata za obavljenu uslugu ili korišteni proizvod vrši u skladu sa Tarifom naknada, koju svaka finansijska institucija internim aktima samostalno određuje.
S tim u vezi, savjetujemo korisnike, a u cilju blagovremenog informisanja i kontrole troškova, da se prije odluke za korištenjem bilo koje usluge ili proizvoda detaljno informišu o svim vrstama naknada i visinom troškova, a vezanim za odabranu uslugu ili proizvod i to kod više finansijskih institucija, a zatim odaberu onu uslugu koja odgovara njihovim potrebama i očekivanjima.
Detaljne informacije o troškovima i naknadama za svaki proizvod i uslugu, možete pronaći na internet stranicama svake finansijske instititucije, a za precizne podatke neophodno je neposredno ostvariti kontakt sa finansijskom institucijom. Važno je imati na umu da razlike u visini naknada na tržištu postoje i korisnik treba uvijek da se pravovremeno informiše.

Pravo na gašenje računa – neaktivni računi

U skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, korisnik ima pravo na besplatno gašenje računa, a pri tome potrebno je da prethodno izmiri obaveze koje su nastale korištenjem tog računa i podnese zahtjev u pisanoj formi banci.
Prema Zakonu o bankama neaktivni račun je račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uključujući deponovanje i povlačenje sredstava sa računa od vlasnika, u periodu od jedne godine od dana posljednje aktivnosti vlasnika računa.Svaka Banka je dužna da propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima i o tim proceduram upozna vlasnika računa.
Kao korisnik ovog proizvoda, dobro je znati da imate pravo da tražite od banke informacije o procedurma postupanja po neaktivnim računima.

Plaćanje kamate i naknade kod prijevremene otplate kredita

Korisnik ima pravo da u bilo kojem momentu vrati kredit, u potpunosti ili djelomično izvrši svoje obaveze iz ugovora o kreditu i u tom slučaju ima pravo na umanjenje ukupnih troškova kredita za iznos kamate i troškova za preostali period trajanja tog ugovora (prijevremena otplata).Prijevremena otplata pojednostavljeno podrazumijeva da korisnik nema obavezu plaćanja redovne kamate koja nije dospjela
O namjeri prijevremene otplate kredita korisnik je dužan unaprijed obavijestiti finansijsku instituciju u roku koji je ugovoren, a finansijska institucija ima pravo na objektivno opravdanu i ugovorenu naknadu troškova u vezi sa prijevremenom otplatom kredita. Propisima je precizirano pravo i način obračuna i naplate troškova u vezi sa prijevremenom otplatom i to najviše do 1% iznosa prijevremeno otplaćenog kredita, ako je period između prijevremene otplate kredita i roka ispunjenja obaveze iz ugovora duži od jedne godine, a 0,5% ako je taj period kraći od jedne godine.
Također, važno je znati i imati u vidu se pravo naplate troškova u vezi sa prijevremenom otplatom treba tumačiti i u odnosu na to da li je u konkretnom slučaju ugovorena fiksna ili promjenjiva nominalna kamatna stopa, odnosno o kojem se finansijskom proizvodu radi. Ukoliko se prijevremena otplata vrši tokom perioda za koji je ugovorena promjenjiva nominalna kamatna stopa, ako je otplata izvršena na osnovu ugovora o osiguranju ili u slučaju dozvoljenog prekoračenja po računu, finansijska institucija ne može zahtijevati naknadu za prijevremenu otplatu. Bitno je istaknuti da finansijska institucija može naplatiti obračunatu i dospjelu kamatu samo do trenutka prijevremene otplate kredita.

Visina stope zatezne kamate u slučaju kašnjenja u plaćanju obaveza

Obavezni element ugovora o kreditu je i stopa zatezne kamate koja se primjenjuje u slučaju kašnjenja u izmirenju obaveza. Finansijske institucije ugovorom utvrđuju visinu stope zatezne kamate na način kako je to propisano Zakonom o obligacionim odnosima, a što može biti zatezna kamata koja je utvrđena posebnim zakonom (zakonska zatezna kamata) ili ugovorena kamata ako je ona viša od stope zakonske zatezne kamate, koja teče i poslije dužnikovog kašnjenja. Dakle, shodno zakonskoj regulativi, u pogledu visine zatezne kamate finansijska institucija može samo da obračunava i naplaćuje zakonsku zateznu kamatu na sva dospjela potraživanja (10% godišnje) ili da kao stopu zatezne kamate primjenjuje stopu redovne ugovorene kamate (ukoliko je ona viša od zakonske zatezne kamate).

Ustupanje potraživanja i kupoprodaja plasmana banke

U skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, finansijska institucija svoje potraživanje iz ugovora koji ima zaključen sa fizičkim licem kao korisnikom finansijskih usluga može ustupiti samo drugoj finansijskoj instituciji koja ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo. Finansijska institucija koja je ustupila potraživanje dužna je obavijestiti korisnika o ustupanju potraživanja, izuzev ako je nastavila, u ime i za račun onome kome je ustupila potraživanje vršiti naplatu od korisnika.
Druga finansijska institucija ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je imao da potraživanje nije ustupljeno, niti može od njega zahtijevati dodatne troškove.

Evidencije podataka i zaduženja u Centralnom registru kredita (CRK)

Odlukom o Centralnom registru kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u Bosni i Hercegovini Centralne Banke BIH („Službeni glasnik BIH“ broj: 92/11,103/11 i 22/12), uređen je Centralni registar kredita (CRK) koji predstavlja evidenciju svih kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica, zaduženih kod finansijskih institucija koje su pod nadzorom Agencije za bankarstvo.
U zavisnosti od urednosti otplate kredita od dana zaduženja ugovora između finansijskih institucija i korisnika, prema propisima Agencije za bankarstvo, klasifikacija se vrši prema slovnim oznakama A,B,C,D i E. Svaka od ovih oznaka ukazuje na faze i periode postojanja ili nepostojanja urednosti u otplati dugova (kategorizacija), tako da oznaka „A“ predstavlja najbolju, dok oznaka „E“ najlošiju kategoriju.

Finansijske institucije su obavezne dostavljati podatke u CRK-a na dnevnoj osnovi i odgovorni su za tačnost i ažurnost dostavljenih podataka.Evidencije svih kredita dostupne su kroz dva izvještaja:
- Izvještaj o ukupnim tekućim zaduženjima fizičkog lica (BF1)
- Izvještaj o ukupnim isteklim/otplaćenim zaduženjima fizičkog lica, za posljednjih pet godina od momenta isteka/otplate (BF2)

Zaštita ličnih podataka kod evidencija u CRK-a

Obzirom da izvještaji u CRK-a sadrže lične podatke, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, svaki pristup izvještajima treba podrazumijevati saglasnost vlasnika podataka. Drugim riječima, niko kome niste dali pismenu saglasnost za pristup podacima, nema pravo uvida u ove izvještaje.
Imajte u vidu da ukoliko želite biti nekome sudužnik ili jemac, a prije konačne odluke, možete tražiti od glavnog dužnika-korisnika kredita na uvid njegov izvod iz Centralnog registra kredita kako bi bili upoznati sa njegovim tekućima zaduženjima i eventualnim kašnjenjima u otplati postojećih dugova.

Šta je informacioni list?

Prije ugovaranja proizvoda ili usluge finansijska institucija je obavezna korisniku uručiti personalizirani, standardni informacioni list . Bitno je znati da informacioni list sadrži sve bitne elemente proizvoda ili usluge ( vrsta, iznos, trajanje, vrsta kamatne stope, naknade itd.), a kako bi korisnik mogao uporediti proizvod ili uslugu iste vrste kod različitih finansijskih institucija. Uvijek imate pravo od zaposlenika finansijske institucije zatražiti dodatna pojašnjenja u slučaju nejasnoća u pogledu sadržaja informacinog lista, odnosno uslova proizvoda ili usluge koja vam se nudi. Jako je važno da kao korisnik iskoristite sve mogućnosti za dobivanje potrebnih informacija kako bi mogli donijeti odgovornu finansijsku odluku.

Da li imam pravo na nacrt ugovora?

Korisnik prije zaključenja ponuđenog ugovora, ima pravo da na zahtjev dobije besplatnu kopiju nacrta ugovora od finansijske institucije i sadržaj, u razumnom roku, razmotri izvan prostorija finansijske institucije. Na navedeni način korisnik može detaljno sagledati sadržaj ugovora, tražiti dodatna pojašnjenja, iskomunicirati sve nejasnoće oko ugovornih odredaba ili tražiti izmjenu odredba koje nisu prihvatljive. Bitno je istaknuti da se u ovoj pregovaračkoj fazi, osigurava primjerena zaštita i dovođenje korisnika u ravnopravan položaj prema finansijskim institucijama.

Fiksna i promjenjiva kamatna stopa

Jedan od bitnih elemenata ugovora o kreditu jeste kamatna stopa. Karakteristika fiksne kamatne stope jeste da ona u svom nominalnom iznosu ostaje nepromjenjiva tokom ugovorenog perioda, za razliku od promjenjive kamatne stope koja se u nominalnom iznosu mijenja ovisno o ugovorenim promjenljivim elemenatima koji se zvanično objavljuju (npr. Euribor, Libor, index potrošačkih cijena). Finansijska institucija je uvijek dužna propisati jasne uvjete promjenjivosti kamatne stope koje moraju biti dvosmjernog karaktera.

Obavjestenje o promjenljivoj kamatnoj stopi

Ukoliko je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa finansijska institucija je dužna o svakoji izmjeni kamatne stope korisnika obavijestiti u pisanom ili elektronskom obliku i to prije početka primjene izmijenjene stope, odnosno periodično u skladu s ugovorom i u tom obavještenju navesti datum od kada se izmijenjena stopa primjenjuje. U navedenom slučaju, pored obavještenja, finansijska institucija mora besplatno dostaviti novi otplatni plan korisniku i učiniti navedeni plan uvijek dostupnim za vrijeme trajanja ugovornog odnosa.

Šta je to valutni rizik?

Finanijske institucije mogu odobravati kredite indeksirane u stranoj valuti ili tzv. kredite sa valutnom klauzulom, odnosno definisati tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati kredita, kao i datume obračuna. Kod kredita odobrenih sa valutnom klauzulom iznos odobrenog kredita se veže uz vrijednost kursa strane valute, ali se plaćanje po tom kreditu vrši u domaćoj valuti (konvertibilna marka). Promjenom kursa valute (valutni rizik) u kojoj je ugovoren kredit, može doći do povećanja rate ili anuiteta, što korisnici posebno moraju imati u vidu prije zaključenja ugovora.

Izmjena obaveznih elemenata ugovora o kreditu

Ukoliko finansijska institucija namjerava neki od obaveznih elemenata ugovora izmijeniti, dužna je pribaviti pisanu saglasnost svih sudionika u kreditnom odnosu (korisnika, sudužnika, jemca i ostalih) prije primjene bilo kakve izmjene, izuzev kada je u pitanju izmjena ugovorene promjenljive kamatne stope. U slučaju da korisnik nije saglasan s izmjenama obaveznih elemenata ugovora, finansijska institucija ne može jednostrano izmijeniti uslove iz ugovora, niti ugovor jednostrano raskinuti, odnosno otkazati izuzev u posebnim slučajevima koji su zakonom propisani.

Od kada je u primjeni Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga?

Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga u Federaciji BIH je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH dana 23.04.2014. godine i stupio je na snagu osam dana nakon objavljivanja. Finansijske institucije na teritoriji Federacije BiH su bile u obavezi početi primjenjivati odredbe Zakona šest mjeseci nakon stupanja na snagu. U tom smislu svi ugovori zaključeni sa korisnicima nakon 01.11.2014.godine podliježu zaštiti i odredbama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.

Na koje iznose kredita se ne primjenjuje Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga?

Na kredite u iznosu manjem od 400,00 KM i većem od 150.000,00 KM se ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga u Federaciji BiH, što korisnici trebaju imati u vidu prilikom ugovaranja.

Da li se Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga primjenjuje i na pravna lica?

Pravna lica nisu predmet zaštite u smilsu odredaba Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Zakon se primjenjuje isključivo u odnosu na fizička lica, i to samo ona koja koriste, žele da koriste ili su koristili finansijske usluge i proizvode u svrhe koje nisu namijenjene njihovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti.

U slučaju pravosnažne odluke suda, da li se o istim okolnostima mogu obratiti Ombudsmenu za bankarski sistem Federacije BiH ?

U slučaju da je nadležni sud donio pravosnažnu odluku po pitanju određenog prava ili obaveze korisnika finansijske usluge ili proizvoda naspram finansijske instutucije, Ombudsmen za bankarski sistem Federacije BiH ne može postupati po Vašem prigovoru ili voditi postupak medijacije o istoj pravnoj stvari.