Restrukturiranjem podružnica Sberbanke očuvana je finansijska stabilnost i povjerenje građana i privrede u domaće institucije, kaže Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine u intervjuu za portal Indikator.ba. Povod za ovaj intervju je nagrada koju je portal Indikator.ba dodijelio Agenciji za bankarstvo Federacije BiH za najbolji poslovni potez u finansijskom sektoru-restrukturiranje Sberbank u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali i druge aktuelne teme iz bankarskog i finansijskog sektora. Portal Indikator.ba nagradio je restukturiranje podružnica Sberbank u BiH koje su provele Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske za poslovni potez godine u finansijskom sektoru BiH za 2022. godinu.

Nešto više od godinu dana nakon toga, kako ocjenjujete te postupke i kakve su rezultate polučili?

-Zahvaljujem vam se na ovom priznanju i zato što ste prepoznali značaj ovakvog postupanja naše institucije. Posebnu zahvalnost i priznanje povodom objektivnog i pravovremenog izvještavanja javnosti vezano za Sberbank iskazujem i prema medijima u BiH. Restrukturiranjem podružnica Sberbanke očuvana je finansijska stabilnost i povjerenje građana i privrede u domaće institucije. Sada sa sigurnošću mogu reći da smo ovim potezom otklonili sve rizike i prijetnje koji su mogli ugroziti poslovanje te Banke i depozite naših građana. U skladu sa zakonom u potpunosti su postignuti ciljevi restrukturiranja, osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija Banke, izbjegavanje većeg štetnog učinka na finansijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na finansijski sistem. Zahvaljujući ispravnom pristupu zaštićeni su interesi Federacije BiH i svih klijenata u bankarskom sistemu Federacije BiH.

Kako u sadašnjim uslovima visoke inflacije i tendencija za rastom kamatnih stopa na kredite i depozite, ali i nastojanjima banaka da očuvaju stope profitabilnosti, osigurati da ni jedna od kategorija u lancu ne trpi – ni ekonomija, ni klijenti ni same banke?

- Moramo biti svjesni činjenice da je period privida dostupnosti „jeftinog novca“ na tržištima izvan BiH iza nas. Snažni monetarni stimulansi sa efektima na cijenu novca su morali imati ograničen vijek trajanja. S druge strane naš koncept monetarne stabilnosti prije i nakon pandemije daje nam načina da na drugi način razmišljamo o potrebi zaštite našeg bankarskog sistema, privrede i građana od udara koji se prenose sa drugih tržišta. Naši stalni ciljevi uvijek se vraćaju na stabilnost. Profitabilnost jeste bitna, ali ona mora biti održiva u svakom segmentu ekonomije, pa tako i u bankarstvu. U protekloj godini, mjere koje su poduzimale entitetske agencije za bankarstvo znatno su ograničile negativne efekte i rizike rasta kamatnih stopa. Poremećaji na drugim tržištima nisu doveli do narušavanja monetarne i finansijske stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Opća dinamika kreditne aktivnosti banaka u Federaciji BiH nije usporena. Pažnju treba posvetiti unutarnjim prilikama i očuvanju poslovnog ambijenta, što je osnovni uvjet za zadržavanje povoljne razine kamatnih stopa u nastavku godine.

Vi i vaš kolega na istoj poziciji u RS-u Srđan Šuput najavili ste nedavno formiranje bh. referentne kamatne stope kako bi se izbjegao negativni uticaj Euribora. Da li ste čvrsto opredijeljeni da tu novinu uvedete i da li ima formalnih ili nekih drugih prepreka da se taj projekat realizira?

- U diskusijama koje smo imali u protekloj godini, osnovni zaključak je da je naš bankarski sistem samoodrživ, naročito u kontekstu finansiranja odnosno strukture finansiranja. Dominiraju domaći izvori finansiranja. Da bi se uspostavio domaći indeks troškova finansiranja ili referentna kamatna stopa, potrebno je poduzeti niz tehničkih, ali i formalno pravnih koraka. Mogu potvrditi da smo veoma blizu trenutku kada će biti tehnički moguće objaviti određene podatke. U skladu sa važećim zakonskim okvirom, vjerujem da ćemo bankama dati prostora za korištenje domaćeg relevantnog indeksa. Da li će to biti zamjena za EURIBOR, alternativa ili nešto treće, odlučit će samo tržište.

Kako gledate na stavove MMF-a vezane za nivoe kamatnih stopa na našem tržištu?

-Upravljanje nivoima kamatnih stopa je ključni, ali ipak, samo jedan od alata za djelovanje na inflaciju i privredni rast i u uslovima razvijenih ekonomija. Aktuelno smanjenje inflatornih pritisaka je očigledno rezultat podizanja referentnih stopa, kada je u pitanju FED i ECB. Ostaje naglašena neizvjesnost u smislu ritma, trajanja i dosega pooštravanja monetarnih politika. Za nas su značajnija iskustva ekonomija sa kojima se u određenoj mjeri možemo porediti. Imamo jasne primjere otvorenih tržišta u kojima visok nivo kamatnih stopa nije doveo do očekivanog ili dovoljnog smanjenja inflacije. Mjere entitetskih agencija za bankarstvo usmjerene su na upravljanje rizicima koji su u vezi sa rastom kamatnih stopa. Učinkovitost mjera i nastavak primjene se ne dovodi u pitanje, ali se intenzivno razmatraju ostali rizici koji mogu biti naglašeni zbog fragmentacije u nivoima kamatnih stopa izvan Bosne i Hercegovine. Naš prvi odgovor na ostale rizike je ograničavanje opcija za rast izloženosti naših banaka prema drugim državama. Uvjeti za primjenu odluka koje jačaju upravljanje kreditnim rizikom i zaštitu korisnika finansijskih usluga se nisu mijenjali. Iz našeg ugla, ne postoji kolizija u ciljevima na koje upućuje MMF i našim ciljevima. Uloge u upravljanju finansijskom stabilnošću se razlikuju i u tom kontekstu treba diskutovati o stavovima, preporukama i ciljevima. Nisu nastali novi ili izmijenjeni uvjeti za povećanje kamatnih stopa na tržištu. Svaki automatizam ili prenošenje promjena sa drugih tržišta nema opravdanje. Ograničene mjere monetarne politike Centralne banke BiH mogu se sprovoditi bez efekata na učinkovitost odluka entitetskih agencija. Takav pristup je i poželjan i može očuvati povoljan poslovni ambijent, nivo tržišnih kamatnih stopa, te umanjiti ostale rizike koji su nužno vezani za nizak nivo kamatnih stopa.

U Republici Srpskoj usvojili su prošle godine izmjene zakona koje tretiraju oblast kriptovaluta, a nedavno su izradili i nacrt zakona o elektronskom novcu. Kako ocjenjujete ove aktivnosti i da li se i u Federaciji BiH planiraju preduzeti slični koraci?

-Mi smo u potpunosti svjesni prednosti i rizika koji su u vezi sa novim konceptima poslovanja što uključuje i pitanje elektronskog novca i kriptoimovine. Da bi ovi koncepti mogli biti primijenjeni i na našem tržištu moraju se poduzeti sveobuhvatne promjene zakonskog okvira. Fokus ne smije biti na “ograničavanju“, fokus treba biti na upravljanju rizicima, zaštiti korisnika i na kraju održavanju finansijske stabilnosti. Napredni finansijski sistemi i tržišta izvan BiH još uvijek su u ranoj fazi uspostavljanja regulatornog okvira. Postoje relevantna i dobra iskustva ali postoje i loše prakse pa i ogromne štete koje su nastale zloupotrebom novih tehnologija. Da li mi kasnimo u prilagođavanju odgovor je da. Da li pretjerano kasnimo i da li zbog tog kašnjenja imamo štete, čini mi se da je ispravnije reći ne. U svojstvu predsjedavajućeg BSCEE-a, predsjedavao sam diskusijom koje su se po ovom pitanju odvijala u sjedištu Bazelskog komiteta. Mi imamo odlične preduslove za međunarodnu saradnju i domaće kapacitete za daljni razvoj i primjenu novih tehnologija. Kada je u pitanju prilagođavanje zakonskog okvira, vjerujemo da je pred nama važan zadatak ali trebamo biti oprezni. Također, potrebni su dodatni koraci i na entitetskom i državnom nivou.

Jedna od novina koju ste takođe najavili jeste liberalizacija platnog prometa u zemlji. Kada bi ona mogla početi i kako ocjenjujete da će uticati na bankarski sektor u BiH koji je, inače, navikao na dominantan položaj u plaćanjima?

-Kada govorimo o razvoju platnih sistema, naši ciljevi se vežu za tzv. ESG principe. Primarni zadatak je platne usluge učiniti dostupnim na način kako to predviđaju i direktive EU. Prostor za daljnja unapređenja je značajan, ali uključuje iskorake u pravnom i tehničkom smislu. Vjerujemo da će ključne promjene u prilagođavanju našeg zakonskog okvira biti moguće vrlo skoro.

Kako ocjenjujete zahtjev MMF-a za uspostavu fonda za restrukturiranje banaka. Da li je on nužan?

-Agencija je u okviru svojih nadležnosti, u proteklom periodu aktivno surađivala sa domaćim institucijama i međunarodnim partnerima u segmentu koji se odnosi na formiranje regulatornog okvira za restrukturiranje banaka i aktivnostima koje su imale za cilj uspostavu Fonda za restrukturiranje banaka. Uspostava Fonda bi trebala biti realizirana na državnom nivou. Sredstva bi u Fond uplaćivale banke. Odredbe Zakona o bankama FBiH iz segmenta restrukturiranja banaka temelje se na evropskoj Direktivi o oporavku i sanaciji banaka (eng. Bank Recovery and Resolution Directive - BRRD). Zakonom o osiguranju depozita u bankama BiH iz 2020. godine predviđena je mogućnost korištenja sredstava Fonda za osiguranje depozita u postupku restrukturiranja banaka pod određenim uvjetima. Ipak, konačni cilj je uspostava Fonda za restrukturiranje banaka čija bi se sredstva koristila isključivo za potrebe banaka u postupku restrukturiranja. Međutim, i u tom slučaju, korištenje sredstava ne bi bilo bezuslovno, odnosno sredstva bi bila dostupna uz ispunjenje određenih prethodno definisanih uslova.

Možemo li reći da je naš regulatorni okvir usklađen sa direktivama EU?

-Strateški ciljevi u radu Agencije odnose se na postizanje potpune usklađenosti za zahtjevima koji se primjenjuju u EU. Kroz saradnju sa regulatornim i supervizorskim institucijama iz EU, mi smo postigli zadovoljavajući stepen usklađenosti regulatornog i supervizorskog okvira, a što je potvrđeno odlukama Evropske komisije u procesu procjene ekvivalencije koji su sprovele europska regulatorna tijela. Usklađivanje sa EU je stalni zahtjev i fokus našeg rada, a što ima ključne efekte i na bankarski sistem. Prema našem mišljenju, Agencija za bankarstvo FBiH je već dio evropske mreže regulatora i supervizora, u punom kapacitetu. Zbog toga smo naročito ponosni.

Nedavno ste bili domaćini BSCEE konferencije. Za kraj, možete li nam nešto više reći o ovom susretu ?

-Konferencija se održavala u Sarajevu u periodu od 7 do 9. juna 2023.godine i prisustvovali su najviši zvaničnici, bankarski supervizori iz 23 zemlje učesnice. Meni kao predsjedavajućem BSCEE Grupom bila je izuzetna čast predsjedavati konferencijom i razgovarati o ključnim temama koje se tiču bankarskih sistema zemalja regiona, kao i najznačajnijim regulatornim dešavanjima i iskustvima iz oblasti bankarske supervizije. Zahvaljujući stalnom jačanju supervizorskih kapaciteta, što rezultira i usklađenim regulatornim okvirom, Bosna i Hercegovina može dati podršku drugim regulatornim supervizorskim tijelima u regionu i šire. Ne trebamo zanemariti i širok spektar profesionalnih supervizorskih iskustava koja su nastala u periodu od proteklih tri godine, od nastavka covid-krize do iznimno efikasnog prilagođavanja prilikama makroekonomskih poremećaja u prošloj godini. Sada smo u prilici da umjesto traženja podrške i pomoći mi dajemo podršku drugim supervizorima i regulatorima u specifičnim oblastima regulative i supervizije. To je rezultat predanog rada i razvoja institucionalnih kapaciteta na kojima smo radili proteklih godina.